Fenologija

U agrometeorologiji fenološki podaci, pored meteoroloških, predstavljaju osnovu za proučavanje uticaja vremena i klime na rast i razviće biljnih vrsta. Stepen povoljnosti agroklimatskih uslova nekog područja, za određenu poljoprivrednu kulturu, nije moguće odrediti bez višegodišnjih rezultata fenoloških osmatranja. Fenološki podaci ne predstavljaju samo sastavni element agroklimatskih analiza već služe kao indikatori za bolje upoznavanje klimatskih karakteristika pojedinih oblasti.

Vrsta i raspored biljaka svojim prisustvom ukazuju na određene makroklimatske karakteristike područja. Da bi se govorilo o lokalnim karateritikama, mora se pored biljne vrste uzeti u obzir i ritam njihovog razvoja. Općepoznato je da biljke ranije cvjetaju na južnim nego na sjevernim ekspozicijama, odnosno da su u određenoj „prednosti“. Spuštanje hladnog zraka niz padinu i njegovo oticanje ka dolini, može, u uslovima izraženijeg reljefa, dovesti do stvaranja tzv. „toplinske zone“, usljed čega na padini životni procesi biljaka kreću ranije i po nekoliko dana, u odnosu na biljnu vrstu u dolini.

Svoju primjenu fenologija je našla u ratarstvu, voćarstvu, agroklimatskom i agroekološkom rejoniranju, agrometeorološkim prognozama vinogradarstvu, pčelarstvu, zaštiti bilja od biljnih bolesti i štetočina. Fenološka osmatranja provedena na grupi šumskog drveća i šiblja, također, se mogu višestruko iskoristiti, ne samo u šumarstvu. U agrometeorologiji se posebna pažnja posvećuje osmatranjima fenoloških objekata iz ove grupe, koji su istog genetskog porijekla, istog materijala, razmnoženi vegetativno, kako bi se eliminisanjem nasljednih osobina kao rezultat dobio samo uticaj spoljne sredine.

Prva fenološka osmatranja u Bosni i Hercegovini vezuju se za 19. vijek, a, uglavnom, su ih obavljali pojedinci, entuzijasti, naročito ornitolozi i na veoma ograničenoj teritoriji.

Prvi fenološki rad u Bosni i Hercegovini, Phytophänologische Beobachtungen, J.Zoch, objavljen je 1881. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata, organizovana je i razvijala se fenološka služba u Bosni i Hercegovini. Jedinstvena mreža, po standardima WMO, počela je sa radom 1951. godine, a međunarodni fenološki vrt Ivan-sedlo, također, po standardima WMO uspostavljen je 1953. godine. Rezultati fenoloških osmatranja, koja su se obavljala na stanicama i u vrtu na Ivan-sedlu, publikovani su u godišnjacima, počevši od 1951. godine i prezentovani su kao redni broj dana od početka godine, što je praktično podrazumijevalo datum nastupa pojedine fenološke faze. Osmatranja su obavljana na divljem zeljastom bilju, šumskom drveću i šiblju, ratarskim, voćarsko – vinogradarskim kulturama. Osim ovoga osmatrani su i registrovani datumi nastupa pojedinih poljskih radova.

Također su i pojedine biljne bolesti i štetočine, ptice selice i pčele, bile predmet osmatranja, ali su se podaci vremenom pokazali kao dosta nekvalitetni i nepouzdani, pa je ovaj dio izostavljen iz programa početkom osamdesetih.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu 1992.–1995. fenološka mreža je u potpunosti uništena i ni do danas nije ponovo uspostavljena u sličnom obimu.

Broj fenoloških stanica u Bosni i Hercegovini,u periodu 1961.–1990. varirao je i kretao se u rasponu od 80-ak do više od 110 posljednjih godina, pred agresiju na Bosnu i Hercegovinu, ustalio se na 84.

Podaci su redovno objavljivani u formi fenoloških godišnjaka, najprije u formi datuma, a kasnije, sa razvojem službe na nivou tadašnje države, prešlo se na formu rednog broja dana u godini.

Ovisnost biljaka o vremenu i klimi jedan je od razloga što se fenološka osmatranja, u pravilu, obavljaju na mjestima gdje i meteorološka, ili u neposrednoj blizini, odnosno na odabranim agrometeorološkim stanicama. U okviru programa osmatranja fenoloških faza, poseban dio je program vezan za međunarodne fenološke vrtove, koji se, u periodu od 1961.-1990. provodio na Ivan-sedlu, meteorološkoj stanici čija je osobenost da je locirana na prelazu između područja sa kontinentalnim i mediteranskim klimatom.

Svi fenološki objekti na kojima se vrše osmatranja grupisani su u odgovarajuće grupe:

  • Divlje zeljasto bilje
  • šumsko drveće i šiblje
  • Ratarske kulture
  • Livadske trave i leguminoze
  • Voćke
  • Vinova loza
  • Opći poljski radovi

Fenologija je specifična jer razlikuje više od četiri godišnja doba. Početak istih prepoznaje se prema fenološkim fazama početka listanja, cvjetanja, pojave zrelih plodova ili opadanja lišća pojedinih biljaka koje rastu u prirodi. Njihov početak i trajanje ovisni su o meteorološkim parametrima, među kojima je veoma važna temperatura zraka. Zato se kao ekvivalent fenološkog podatka za početak određenog godišnjeg doba smatra datum nastupa određenih temperaturnih vrijednosti, odnosno prelazak srednje dnevne temperature zraka preko određenog praga. Označimo li srednju temperaturu zraka t, godišnja se doba prema fenologiji mogu definisati kao:

Zima t ≤ 0 °C

Predproljeće i predzima 0 °C < t < 5 °C

Proljeće i jesen 5 °C < t < 15 °C

Ljeto 15 °C ≤ t

Za izradu fitofenoloških karata, čiji je cilj utvrđivanje zakonitosti tempa razvoja biljaka, koriste se srednje višegodišnje vrijednosti. Promjena srednjih višegodišnjih pokazatelja izražava se pomoću izofena, linija koje povezuju mjesta sa istim datumom pojave odgovarajuće fenološke faze za pojedine fenološke objekte.

U Atlasu je dat tabelarni prikaz srednjeg, najranijeg i najkasnijeg datuma pojedinih fenoloških faza za određene biljne vrste uz pripadajuću standardnu devijaciju, kao i kartografski prikaz prostorne raspodjele početka pojedinih fenoloških faza za period 1961.–1990. godina, što bi trebalo ukazati na moguće klimatske razlike, koje, analizom klimatoloških elemenata, ne bi ni došle do izražaja. Fitofenološke karte će, na taj način, poslužiti kao dopuna klimatološkim kartama za detaljniji prikaz klime Federacije Bosne i Hercegovine. Obzirom da je šumsko drveće i šiblje nekultivisano, kako bi se izbjegao antropogeni uticaj težište rada je upravo na ovoj grupi bilja, tačnije na vrstama koje kvalitetom podataka ispunjavaju postavljene standarde.

Vegetacijski ciklus divljeg kestena (aesculus hipocastanum l.) i sitnolisne lipe (tilia parvifolia ehrh.) na lokalitetu Sarajevo-Bjelave
Vegetacijski ciklus bagrema (robinia pseudoacacia) na lokalitetu međunarodnog fenološkog vrta Sarajevo-Bjelave

Datumi pojave određenih fenoloških faza u grupi šumskog drveća i šiblja

PERIOD 1961.-1990.

STANICA

Divlji kesten

Aesculus hipocastanum L.

Common horse chestnut

Obična breza

Betula verrucosa Ehrh.

Silver birch

POČETAK LISTANJA

BEGINNING OF LEAF UNFOLDING

POČETAK CVJETANJA

BEGINNING OF FLOWERING

OPšTE ŽUČENJE LIšĆA

GENERAL COLOURING OF LEAVES

POČETAK LISTANJA

BEGINNING OF LEAF UNFOLDING

POČETAK CVJETANJA

BEGINNING OF FLOWERING

OPšTE ŽUČENJE LIšĆA

GENERAL COLOURING OF LEAVES

AVG

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

Bugojno

19.IV.

8,1

28.III.

29.IV.

6.V.

8,8

11.IV.

18.V.

5.X.

10,9

16.IX.

29.X.

Livno

21.IV.

11,0

15.III.

4.V.

11.V.

8,9

17.IV.

25.V.

18.X.

7,7

1.X.

30.X.

24.IV.

6,8

10.IV.

8.V.

27.IV.

9,8

31.III.

11.V.

11.X.

7,2

27.IX.

23.X.

Sarajevo

18.IV.

10,7

1.IV.

9.V.

1.V.

10,3

7.IV.

17.V.

16.X.

5,7

2.X.

30.X.

23.IV.

7,4

11.IV.

6.V.

17.IV.

18,3

15.III.

14.V.

22.X.

14,7

18.IX.

24.XI.

Bihac

8.IV.

10,6

18.III.

28.IV.

29.IV.

8,7

15.IV.

11.V.

22.X.

6,4

7.X.

31.X.

12.IV.

10,4

25.III.

28.IV.

21.IV.

12,5

28.III.

8.V.

25.X.

4,7

15.X.

2.XI.

Drvar

24.IV.

7,6

5.IV.

4.V.

8.V.

9,0

20.IV.

29.V.

17.X.

9,7

2.X.

30.X.

21.IV.

11,1

30.III.

10.V.

5.IV.

11,4

11.III.

22.IV.

22.X.

12,5

5.X.

16.XI.

Zenica

9.IV.

8,3

23.III.

20.IV.

2.V.

8,5

18.IV.

17.V.

14.X.

10,4

30.IX.

10.XI.

13.IV.

7,7

30.III.

22.IV.

Mostar

29.III.

6,3

11.III.

10.IV.

15.IV.

8,4

22.III.

3.V.

21.X.

12,7

28.IX.

12.XI.

21.IV.

12,5

28.III.

8.V.


PERIOD 1961.-1990.

STANICA

Maslačak/

Taraxacum officinale/

Dandelion

Vrba iva/

Salix carpea/

Pussy Willow

Obična lijeska/

Corylus avellana/

Common hazel

Obični jorgovan/

Syringa vulgaris L./

Common Lilac

Sitnolisna lipa/

Tilia parvifolia Ehrh./

Small leaved Lime

POČETAK CVJETANJA

BEGINNING OF FLOWERING

POČETAK CVJETANJA

BEGINNING OF FLOWERING

POČETAK CVJETANJA

BEGINNING OF FLOWERING

PRVI ZRELI PLODOVI

FIRST RIPE FRUITS

POČETAK CVJETANJA

BEGINNING OF FLOWERING

POČETAK CVJETANJA

BEGINNING OF FLOWERING

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

Bugojno

11.IV.

13,6

7.III.

25.IV.

29.III.

13,2

3.II.

18.IV.

13.III.

12,5

27.II.

8.IV.

9.IX.

6,7

30.VIII.

20.IX.

2.V.

10,1

8.IV.

17.V.

20.VI.

8,3

10.VI.

12.VII.

Livno

13.IV.

17,6

20.III.

3.V.

31.III.

18,5

13.II.

25.IV.

17.III.

15,4

26.II.

10.IV.

12.IX.

4,6

5.IX.

17.IX.

7.V.

8,3

20.IV.

21.V.

25.VI.

8,4

12.VI.

09.VII.

Sarajevo

9.IV.

13,1

16.III.

1.V.

11.III.

19,5

16.II.

1.IV.

15.III.

21,3

12.II.

12.IV.

9.IX.

7,6

25.VIII.

25.VIII.

28.IV.

8,7

09.IV.

14.V.

18.VI.

10,8

27.V.

03.VII.

Bihac

2.IV.

13,4

10.III.

25.IV.

14.III.

13,8

9.II.

22.IV.

1.III.

17,1

6.II.

10.IV.

5.IX.

8,9

21.VIII.

19.IX.

21.IV.

12,3

21.III.

14.V.

20.VI.

10,8

19.V.

30.VI.

Drvar

2.IV.

14,9

7.III.

24.IV.

25.III.

21,6

13.II.

14.IV.

6.III.

14,3

10.II.

2.IV.

7.IX.

9,6

20.VIII.

18.IX.

28.IV.

9,2

08.IV.

13.V.

21.VI.

10,4

6.VI.

05.VII.

Zenica

31.III.

17,1

8.II.

2.V.

16.III.

11,8

13.II.

2.IV.

24.II.

9,5

13.II.

7.III.

27.VIII.

8,6

18.VIII.

4.IX.

25.IV.

10,0

23.III.

12.V.

20.VI.

7,4

9.VI.

03.VII.

Mostar

19.III.

10,7

28.II.

25.IV.

13.II.

14,8

15.I.

15.III.

20.II.

5.IV.

11,3

13.III.

9.V

30.V.

14,4

17.IV.

12.VI.


Prilikom obrade fenoloških podataka neophodno je napomenuti da je ova vrsta osmatranja, za razliku od klasičnih meteoroloških mjerenja, u određenoj mjeri podložna subjektivnim uticajima, stoga što se obavljaju vizuelno i dobar dio kvaliteta uslovljen je iskustvom i savjesnim pristupom osmatrača. Tokom višegodišnjih osmatranja, često je dolazilo do prekida u kontinuitetu, što je bio i jedan od kriterija uzetih u obzir prilikom odabira odgovarajuće metode obrade prikupljenih fenoloških podataka. Za određivanje višegodišnjih srednjih vrijednosti, prikazanih u Atlasu, korištena je metoda Schnelle-a za izračunavanje višegodišnjih srednjih datuma nastupa fenoloških faza pomoću godišnjih korekcionih vrijednosti, bez popunjavanja godina koje nedostaju.

Na fitofenološkim kartama uočljivo je da je reljef jedan od najznačajnih faktora koji utiče na ritam razvoja biljaka. Nadmorska visina uslovljava vertikalnu promjenu klimatskih elemenata, pri čemu najveći značaj ima opadanje temperature sa visinom. Datumi nastupa pojedinih fenoloških faza kasne sa porastom nadmorske visine. Veličinu zakašnjenja za svakih 100 m daju vertikalni fenološki gradijenti. U toplijim područjima, gdje temperatura brže opada sa visinom, vertikalni gradijenti su veći nego u hladnijim krajevima, gdje su termičke promjene sa visinom slabije izražene. (Otorepec). Na istim nadmorskim visinama fenološke faze nastupaju ranije na južnim padinama, koje imaju povoljnije uslove osunčavanja, nego sjeverne (Schnelle,1955.).

Prema podacima iz tabela sa datumima pojave određenih fenoloških faza vidljivo je npr. da je prosječni datum početka cvjetanja divljeg kestena (Aesculus hipocastanum) na jugu zemlje 15.04. (stanica Mostar, nadmorska visina 99 m), dok u unutrašnjosti (stanica Livno, nadmorska visina 724 m) divlji kesten u prosjeku cvjeta tek 11.05. Kod svih fenoloških objekata, također, se mogu uočiti slične zakonitosti u tempu razvoja pojedinih fenoloških faza, ovisno o klimatskom području na kome se osmatraju, i, fenološki podaci kao takvi, nalaze primjenu u agroklimatskom rejoniranju.