Trajanje sijanja sunca - insolacija

Sijanje Sunca od velikog je značaja za život na Zemlji, i predstavlja veoma važan klimatski elemenat. Trajanje sijanja Sunca nazivamo osunčavanjem ili insolacijom. Pod trajanjem sijanja Sunca podrazumijeva se vrijeme za koje zemljina površina prima direktnu sunčevu radijaciju. Mjeri se heliografom, a izražava se u jedinici vremena.

Za mjerenje insolacije kod nas su u upotrebi heliografi tipa Campbell - Stokesa. Glavni dio heliografa je staklena kugla, smještena u sredini metalnoga ležišta koje se može prilagođavati prema geografskoj širini. Papirna traka se stavlja iza kugle u smjeru istok-zapad tako da se Sunčevo zračenje koncentrira kroz kuglu i progorijeva traku toplinskim djelovanjem. Budući da heliografom raspolaže samo određen broj meteoroloških stanica u Federaciji bosne i Hercegovine, na stanicama i prostorima, gdje nema instrumenta, trajanje sijanja Sunca procijenjeno je pomoću odnosa naoblake i trajanja sijanja Sunca na najbližoj susjednoj stanici koja raspolaže heliografom.

Razlikuje se stvarno i moguće (astronomsko) osunčavanje. Stvarno osunčavanje zavisi od geografske širine, stepena oblačnosti, dužine vidljivog dijela dana i otvorenosti horizonta. Moguće (astronomsko) osunčavanje se dobije na temelju heliografske širine mjesta i deklinacije Sunca pod pretpostavkom da nema oblaka.

Sunčeva energija, kao izvor života, od velikog je značaja za zdravlje ljudi, poljoprivredu i šumarstvo, energetiku i turizam.

Karakteristike raspodjele ukupnog godišnjeg trajanja sijanja Sunca determinisane su u velikoj mjeri geografskim položajem, reljefom, i raspodjelom stepena oblačnosti. U godišnjem hodu (grafikon 1.), najduže trajanje insolacije je tokom ljetnih mjeseci (juli, avgust), a najkraće ima decembar ili novembar, što je u vezi sa dužinom dana, te naoblakom odnosno zadržavanjem određenih tipova vremena iznad naših krajeva.

U godišnjoj raspodjeli, dužina trajanja sijanja sunca povećava se idući od sjevera prema jugu zemlje. Južni dio Federacije BiH je područje sa najviše sati sijanja Sunca. Na krajnjem jugu Hercegovine, u uskom pojasu koji izlazi na more (Neum), i dijelom u unutrašnjosti Hercegovine, godišnje trajanje sijanja Sunca posvuda je veće od 2000 sati, odnosno u rasponu od 2287 u Mostaru (6,1 sati na dan) do 2508 sati u Neumu (8,1 sati na dan).

Idući od juga prema centralnom dijelu zemlje, broj sati sijanja Sunca se smanjuje, i kreće se od 1517 u Zenici (4,2 sata dnevno), 1678 u Bugojnu (4,6 sati dnevno) do 1770 sati godišnje u Sarajevu (4,8 sati na dan). Najniže vrijednosti trajanja sijanja Sunca su u kotlinama duž rijeke Bosne (Zenica), a razloge za to možemo naći u pretjeranoj zamučenosti atmosfere, velikoj godišnjoj oblačnosti (62%), moguće i u nepovoljnom smještaju stanice itd. 

Sjeverni predjeli Federacije Bosne i Hercegovine klimatski se razlikuju od centralnih planinskih dijelova, pa je i dužina trajanja insolacije ovdje drugačija, odnosno veća je nego u planinskim predjelima, ali kraća nego u Hercegovini. Krajnji sjeveroistok je sunčaniji od sjeverozapada, naročito krajem zime i početkom proljeća, te u jesen. Prosječan godišnji broj sati sijanja Sunca na krajnjem sjeveroistoku (Gradačac) je oko 1930 sati ( 4,8 sati na dan), a u Bihaću, na krajnjem sjeverozapadu zemlje, oko 1740 sati (4,7 sati na dan).

Najsunčaniji mjesec u godišnjem hodu je juli sa prosječno preko 10 sati na dan sijanja Sunca. (Mostar 10,4 sati dnevno). Najveće trajanje insolacije u julu je u Hercegovini, preko 300 sati prosječno, a najmanje u središnjim i kotlinskim dijelovima Bosne oko 220 sati prosječno (Zenica, Ivan- sedlo).

U pravilnom godišnjem hodu insolacije, proljetni porast je slabiji od pada u jesen. Osobito je slab porast u junu, što je u vezi sa znatnom naoblakom i kišama tokom ovog mjeseca.

Znatan pad insolacije nastupa tokom septembra, u zapadnim područjima u oktobru, a najizraženiji pad dužine trajanja insolacije je u novembru, što je u vezi sa promjenama cirkulacije zraka, jačim naoblačenjima i glavnim jesenskim maksimumom kiša.

Horizontalna raspodjela zimske insolacije pokazuje da sa porastom geografske širine insolacija traje sve kraće. Zimi, sjeverni dijelovi su izloženiji uticajima stabilnih anticiklonalnih stanja, što za posljedicu ima da se na tom području stvaraju magle koje se mogu zadržavati duži dio dana, pri čemu direktno utiču na skraćivanje dužine trajanja insolacije.

U zimskoj sezoni, Sunce sija prosječno od 146 sati u kontinentalnom dijelu do 360 sati u Hercegovini. U godišnjem hodu decembar je mjesec sa najmanjom sumom insolacije kad sunce sija prosječno manje od 2 sata dnevno. (U Zenici 1,0 do 3,3 sata u Mostaru). U decembru je najduže trajanje insolacije na jugu zemlje, prosječno od 100 do 110 sati (Neum 110 sati, Mostar 103 sata). Najviše planine u Bosni tokom decembra imaju prosječno trajanje insolacije između 100 i 80 sati, dok nizijski dijelovi imaju od 50 do 30 sati. Najkraća insolacija tokom decembra je u Zenici (31 sat).

Kod ljetne raspodjele insolacija, također, opada sa porastom geografske širine, ali u znatno manjoj mjeri. I pored toga što u ovom periodu nad čitavim područjem dominira stabilna anticiklona, koja donosi lijepo vrijeme, primjetna je razlika u trajanju ljetne insolacije između južnih i sjevernih dijelova zemlje. Razlog za to je stvaranje konvektivne oblačnosti u područjima sa izraženijim reljefom, pri čemu se obrazuju oblaci Cumulusi koji skraćuju trajanje insolacije. Tokom sezone ljeta, prosječan broj sati sijanja Sunca se kreće od 600 do 700 sati u kontinentalnom dijelu, a na jugu zemlje od 800 do 900 sati.

U proljeće, na jugu zemlje, Sunce prosječno sija od 540 do 640 sati, u centralnom planinsko - kotlinskom dijelu od 400 do 470 sati, a u Krajini i na sjeveroistoku maksimalno do 500 sati.

U jesen je prosječan broj sati sijanja Sunca od 326 sati u unutrašnjosti do 550 sati u dolini Neretve i na krajnjem jugu. Tokom zime Sunce sija prosječno od 146 sati u kontinentalnom dijelu do 360 sati u Hercegovini.

U vegetacionom periodu prosječna dužina trajanja sijanja Sunca na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine kreće se od 1100 do 1700 sati.