Oblačnost

Oblačnost je meteorološki elemenat i utvrđuje se vizuelno od strane osmatrača na stanici. Posmatranjem nebeskog svoda i procjenom koliko je neba pokriveno oblacima, dobije se podatak o oblačnosti koji se pretežno izražava u desetinama. U praksi, osmatrač podijeli vizuelno nebeski pokrivač na 10 dijelova i ocjenjuje koliko je desetina pokriveno oblacima. Kada je potpuno vedro, odnosno uopšte nema oblaka, oblačnost je 0. Ako je procjenjeno da je pola neba pokriveno oblacima, oblačnost se registruje kao 5, a ako je nebo u potpunosti pokriveno oblacima oblačnost je 10. Prilikom procjene nebitna je gustina oblaka. Za potrebe međunarodne razmjene, procjena oblačnosti izražava se u osminama vidljivog neba. Ovisno o namjeni, oblačnost se može izraziti i u procentima (%).

Veličina vidljivog nebeskog svoda pokrivenog oblacima definiše se kao oblačnost. Pojava oblaka i oblačnost igraju važnu ulogu u odnosu zračenja između Zemljine površine i atmosfere. Smanjuju Sunčevo zračenje prema Zemlji, ali i sprečavaju dugotalasno Zemljino zračenje u veće visine atmosfere. što je oblačnost veća, to su temperature zraka u manjem rasponu, odnosno ekstremne vrijednosti, kako pozitivne tako i negativne su manje. Stoga oblačnost danju utiče na slabije zagrijavanje zraka i površine Zemlje, a noću umanjuje hlađenje.

Oblačnost dijelimo na dva osnovna tipa: statički, u kojem preovladavaju slojeviti oblaci koji zastiru cijelo nebo i dugo se zadržavaju, te dinamički tip u kojem preovladavaju grudvasti oblaci koji ne zastiru cijelo nebo.

Raspodjela prosječne oblačnosti uvjetovana je trajanjem insolacije, dnevnom osvjetljenošću, atmosferskim protuzračenjem, geografskom širinom i drugim meteorološkim elementima, značajna je za mnogobrojne ljudske djelatnosti poput turizma, zdravlja, enegetike, drumski, te naročito zračni saobraćaj.

Godišnji hod oblačnosti pokazuje određene pravilnosti. Najoblačniji je mjesec decembar. Do marta, oblačnost se postepeno smanjuje ali u aprilu, maju i junu ponovo se povećava.Taj proljetni porast naoblake uzrokovan je prolaskom ciklona preko našeg područja. Juli, avgust i septembar su vedriji zbog dominacije anticiklonalnog tipa vremena, a od oktobra dolazi do znatnog povećanja oblačnosti, kao posljedica mediteranske cirkulacije zraka. U ljetnom periodu, planine ubrzavaju razvoj konvektivnih oblaka pa su i oblačnije od nizina. Zimi, pod uticajem niske inverzione oblačnosti, veći dio neba je oblačniji na nižim terenima nego na višim. Na visokim planinama, zimski mjeseci imaju nešto manju oblačnost u odnosu na proljetni period.

Po sezonama, na teritoriji Federacije BiH, tokom godine je najvedriji ljetni period, a zima je najoblačnija, ponajviše zbog niskih strato oblaka i česte ciklonalne aktivnosti. Jesen ima nešto manje oblaka u odnosu na proljeće.

Sa porastom geografske širine na prostoru Federacije BiH povećava se vrijednost srednje mjesečne oblačnosti od 2/10 u ljetnom periodu na krajnjem jugu, do 8/10 zimi, na sjeveru. Najveću srednju godišnju oblačnost od 7/10 ima Gračanica, dok je najmanja prosječna oblačnost od 4/10 na godišnjem nivou u Domanovićima, Neumu, Ljubuškom i Posušju, pri tome Domanovići tokom cijele godine imaju vrijednosti srednje mjesečne oblačnosti manje od 5/10. U unutrašnjosti, Gračanica, Donji Vakuf, Jajce i Vitez tokom godine nemaju niti jedan mjesec sa oblačnošću manjom od 5/10. Južni obodi Dinarskog masiva, prostor Nišićke visoravni i Tuzlanske kotline, krajem proljeća, ljeti i veći dio jeseni, imaju niske vrijednosti oblačnosti koje se kreću od 3 do 5/10. Najveći dio prostora Federacije BiH je sa prosječnom godišnjom oblačnošću od 5 do 6/10.

Broj vedrih i oblačnih dana

Vedri dani su dani kada je oblačnost manja od 2 (<2/10), a oblačni dani su dani kada je oblačnost veća od 8 (>8/10). Raspored broja vedrih i oblačnih dana, u pravilu, tokom godine ima suprotan hod, što je vidljivo i na grafikonima u prilogu teksta. Zimi je broj oblačnih dana najveći i opada ka ljetnim mjesecima, sa vedrim danima je obrnuto. Na većini stanica u Federaciji BiH tokom najsunčanijih ljetnih mjeseci, jula i avgusta, prosječan broj vedrih dana je veći od prosječnog broja oblačnih.

Uz Bjelašnicu, izuzetak čine stanice Gračanica, Fojnica i Jajce, na kojima je tokom cijele godine broj oblačnih dana veći od broja vedrih.

U Ključu, Bugojnu i Goraždu, samo u julu je više vedrih u odnosu na oblačne dane, a u avgustu je taj broj podjednak.

Ovaj niz mjeseci, sa većim brojem vedrih u odnosu na broj oblačnih dana, nastavlja se na pojedinim stanicama u unutrašnjosti i tokom septembra mjeseca (Livno, Makljen, Tuzla, Travnik, Sarajevo).

Od sjevera prema jugu, prosječan broj vedrih u odnosu na oblačne dane, povećava se i ranije, sa proljetnim mjesecima. Prozor, Tomislavgrad, Mostar, Stolac, stanice su na kojima je od juna do oktobra registrovano više vedrih nego oblačnih dana u mjesecu.

Najduži period od 6 mjeseci (maj – oktobar) u kojem je prosječno više vedrih nego oblačnih dana u mjesecu, ima stanica Čapljina.