Oblačnost

Veličina dijela nebeskog svoda pokrivenog oblacima definiše se kao oblačnost. Ovu pojavu vizuelno utvrđuju osmatrači na meteorološkim stanicama. Posmatranjem neba i procjenom koliko je pokriveno oblacima, dobije se podatak o oblačnosti koji se za potrebe klimatologije izražava u desetinama. Vedri dan je dan u kojem je oblačnost manja od 2 desetine (2/10), dok je oblačni dan sa oblačnošću većom od 8 desetina (8/10).

Oblačnost dijelimo na dva osnovna tipa: statički (inverzioni), u kojem preovladavaju slojeviti oblaci koji zastiru cijelo nebo i dugo se zadržavaju, te dinamički tip u kojem preovladavaju grudvasti oblaci koji ne zastiru cijelo nebo.

Od oblačnosti ovisi trajanje insolacije, dnevna osvjetljenost, atmosfersko protuzračenje, itd. (Penzar, 2000). Značajna je za mnogobrojne ljudske djelatnosti - turizam, zdravstvo, enegetiku, drumski, te naročito zračni saobraćaj.

Pojava oblaka i oblačnost imaju važnu ulogu u odnosu zračenja između zemljine površine i atmosfere. Smanjuju sunčevo zračenje prema Zemlji, ali i sprečavaju dugotalasno zemljino zračenje u veće visine atmosfere. što je oblačnost veća, to su temperature zraka u manjem rasponu, odnosno ekstremne vrijednosti, kako pozitivne tako i negativne su manje. Stoga oblačnost danju utiče na slabije zagrijavanje zraka i površine zemlje, a noću umanjuje hlađenje.

Prema raspodjeli srednje godišnje oblačnosti, prostor Federacije Bosne i Hercegovine možemo podijeliti na vedriji i oblačniji dio. Vedriji dio predstavlja oblast nad kojom srednja godišnja oblačnost u prosjeku nije veća od 5 desetina (5/10) i zahvata rubna područja kraških polja na jugozapadu, zapadnu Hercegovinu, područje oko Mostara i dolinu Neretve do Neuma. Najmanjom oblačnošću odlikuje se Neum sa srednjom godišnjom vrijednošću koja se kreće u rasponu od 3 do 4 desetine (3-4/10). U oblačniji dio, sa srednjom godišnjom oblačnošću većom od 5 desetina (5/10) spada preostala teritorija Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema godišnjoj raspodjeli oblačnosti najoblačniji je mjesec decembar. Do marta se oblačnost postepeno smanjuje, ali u aprilu, maju i junu ponovo se povećava. Proljetni porast naoblake uzrokovan je prolaskom ciklona preko našeg područja. Ljetni period je vedriji usljed pomjeranja subtropskog azorskog anticiklona na sjever, pri čemu zahvata i teritoriju Bosne i Hercegovine. Na taj način prolaz barometarskih depresija sveden je na minimum. Ovo se naročito odnosi na južne krajeve. Idući prema sjeveru, reljef se mijenja, te do izražaja dolazi uticaj lokalnih modifikatora koji utiču na povećanje oblačnosti, što je posebno izraženo u centralnim dijelovima zemlje.

Od oktobra dolazi do znatnog povećanja oblačnosti, kao posljedica mediteranske cirkulacije zraka. Jesen ima nešto manje oblaka u odnosu na proljeće.

Zimi, pod uticajem niske inverzione oblačnosti, veći dio neba je oblačniji na nižim terenima nego na višim. Na visokim planinama zimski mjeseci imaju nešto manju oblačnost u odnosu na proljetni period. Zima je najoblačnija, ne samo zbog uticaja barometarskih depresija, već i anticiklona tokom kojih padavine izostaju, ali se stvaraju niski oblaci stratusi i magle.

Sa porastom geografske širine na prostoru Federacije BiH povećava se vrijednost srednje mjesečne oblačnosti od 2 desetine (2/10) u ljetnom periodu na krajnjem jugu, do 8 desetina ( 8/10) zimi, na sjeveru. Najveću srednju godišnju oblačnost od 7 desetina (7/10) ima Gračanica, dok je najmanja od 4 desetine (4/10) na godišnjem nivou u Domanovićima, Neumu, Ljubuškom i Posušju pri tome Domanovići tokom cijele godine imaju vrijednosti srednje mjesečne oblačnosti manje od 5 desetina (5/10). U unutrašnjosti Gračanica, Donji Vakuf, Jajce i Vitez tokom godine nemaju niti jedan mjesec sa oblačnošću manjom od 5/10. Južni obodi Dinarskog masiva, prostor Nišićke visoravni i tuzlanske kotline, krajem proljeća, ljeti i veći dio jeseni, imaju niske vrijednosti oblačnosti, koje se kreću od 3 (3/10) do 5 desetina (5/10). Najveći dio prostora Federacije BiH je sa prosječnom godišnjom oblačnošću od 5 do 6 desetina.

Broj vedrih i oblačnih dana

Raspored vedrih i oblačnih dana u pravilu ima suprotan hod, i on se, uglavnom podudara sa općom atmosferskom situacijom zastupljenom u našim krajevima. U decembru je broj oblačnih dana najveći i opada ka ljetnim mjesecima, a sa vedrim danima je obrnuto. Na većini stanica u Federaciji BiH tokom najsunčanijih ljetnih mjeseci (jula i avgusta), prosječan broj vedrih dana je veći od prosječnog broja oblačnih. Uz Bjelašnicu, izuzetak čine stanice Gračanica, Fojnica i Jajce, na kojima je i u pomenuta dva mjeseca broj oblačnih dana veći od broja vedrih.

Veći broj vedrih, u odnosu na broj oblačnih dana, javlja se na pojedinim stanicama u unutrašnjosti i tokom septembra mjeseca (Livno, Makljen, Tuzla, Travnik, Sarajevo). Od sjevera prema jugu, prosječan broj vedrih, u odnosu na oblačne dane, povećava se i ranije, sa proljetnim mjesecima. Prozor, Tomislavgrad, Mostar, Stolac, stanice su na kojima je od juna do oktobra registrovano više vedrih nego oblačnih dana u mjesecu.

Najduži period od 6 mjeseci (maj – oktobar), u kojem je prosječno više vedrih nego oblačnih dana u mjesecu, ima stanica Čapljina u dolini Neretve. U poređenju sa Mostarom, period preovladavajućeg vedrog vremena duži je za više od mjesec dana što je jasno vidljivo iz grafikona u prilogu teksta. Razlog ovome je otvorenost Čapljine prema moru, pri čemu strujanje toplog zraka onemogućava stvaranje oblaka vertikalnog razvoja nad gradom.

Prosječan godišnji broj vedrih dana u Federaciji Bosne i Hercegovine varira od 140 u Širokom Brijegu do 29 u Gračanici. Ekstremne uslove u raspodjeli vedrih i oblačnih dana imaju dolina Neretve i zapadna Hercegovina kao i uski priobalni pojas na jugu zemlje s jedne strane, odnosno dijelovi centralne i sjeveroistočne Bosne sa druge strane. Prosječan broj vedrih dana u Ljubuškom iznosi 138, Čapljini 130, Posušju 123. Centralni dijelovi Bosne pod velikim su uticajem statičkog stanja koje prouzrokuje mnogo oblačnih dana usljed čestog obrazovanja stratusa, visoke i prizemne magle. Na ovom području broj vedrih dana je manji i kreće se od 31 u Jajcu, 45 u Zenici do 61 dan u Sarajevu. Sjeverozapadni dio Bosne također ima mali godišnji broj vedrih dana, manje od 50 (Bihać 48, Sanski Most 41, Ključ 45).

Prosječan godišnji broj oblačnih dana kreće se od 66 u Posušju do 160 u Gračanici. Gotovo cijela Bosna ima 120 i više oblačnih dana u godini, izuzev pojedinih mjesta na jugozapadu gdje je ovaj broj manji (Drvar 114, Livno 107). U najvećem dijelu Hercegovine, broj ovakvih dana je manji od 100 (Mostar 98, Stolac 95, Čapljina 80, Posušje 66).