Toplota je jedan od najvažnijih faktora spoljnje sredine od kojih zavisi porast i tempo razvića biljaka tokom vegetacionog perioda. Životni procesi u biljkama, kao što su fotosinteza, disimilacija, transpiracija, apsorpcija hranjivih materija itd. odvijaju se samo u temperaturnim granicama koju određuju četiri kardinalne tačke: apsolutni minimum, apsolutni maksimum, biološki minimum i najpovoljnija temperatura ili optimum. (Penzar i Penzar, 2000).
Minimalne i maksimalne temperature zraka su kritične tačke razvića biljke. Apsolutni minimum je ona temperatura pri kojoj se životni proces prekida usljed nedostatka toplote. Procesi fotosinteze i disimilacije se najbrže odvijaju pri optimalnim temperaturama, a apsolutni maksimum je gornja granica temperature pri kojoj zbog viška toplote dolazi do uginuća biljke. Vrijednosti ovih pragova svojstveni su svakoj biljnoj vrsti i fenološkoj fazi biljke.
Najniža srednja dnevna temperatura pri kojoj biljka ulazi u određenu fazu razvoja naziva se biološki minimum. On je različit za pojedine biljne vrste, npr. za nicanje strnih žita iznosi oko 5°C, kukuruz 10°C, itd. Sve temperature više od biološkog minimuma za određenu razvojnu fazu nazivaju se aktivne temperature. Pod efektivnom temperaturom podrazumijeva se razlika između aktivne temperature i biološkog minimuma.
U poljoprivredi se umjesto količine toplote neophodne za razvoj biljaka koriste sume aktivnih temperatura u vegetacionom periodu ili stepeni dani (degree days). One predstavljaju kumulativnu sumu srednjih dnevnih temperatura zraka u vegetacijskom periodu određene kulture od početka rasta do sazrijevanja.
Sume aktivnih temperatura zraka iznad 10,0 °C koriste se u agrometeorologiji kao osnovni termički pokazatelj rejonizacije određenog poljoprivrednog područja (Petrović, 1997), kao i određivanja visinske termičke granice za njenu rentabilnu proizvodnju (Otorepec, 1991).
Poznavanjem srednjih vrijednosti temperaturnih suma za odredene temperaturne pragove i određene biljke moguće je predvidjeti datume nastupanja pojedinih faza razvoja svake biljke i mogućnost sazrijevanja određenih sorti.
Zbog praktične primjene temperaturnih suma u poljoprivredi, za potrebe klimatološkog atlasa izvršena je obrada i analiza prostorne distribucije temperaturnih suma za temperaturne pragove 5,°C i 10°C za referentni period 1961-1990, na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Za proračun temperaturnih suma koristili smo formulu:
$$TS=\sum(S-P), \mbox{ za S>P }$$
$$S=\frac{t_{max}+t_{min}}{2}$$
Prosječne godišnje sume temperatura iznad 5°C u nizijskom dijelu zemlje, idući od zapada prema istoku se kreću od oko 2560°C u Sanskom Mostu do 2700 °C u Gradačcu. Za vegetacioni period sume temperatura iznad 5°C nalaze se u rasponu od 2140 u Krajini do 2270°C na sjeveroistoku zemlje.
U centralnim planinsko kotlinskim dijelovima zemlje, prosječne godišnje temperaturne sume iznad 5°C iznose od oko 2160°C (Bugojno) do približno 2550°C (Zenica), u vegetacionom periodu od 1850°C (Bugojno) do 2160°C (Zenica).
Sa porastom nadmorske visine i u zavisnosti od geomorfoloških karakteristika terena, godišnja vrijednost temperaturnih suma iznad 5°C opada i iznosi od oko 530 °C (Bjelašnica) do 1760°C (Ivan Sedlo)., u vegetacijskoj sezoni od oko 500°C na Bjelašnici do približno 1550°C na Ivan Sedlu..
Prema jugu, prosječne temperaturne sume iznad 5 stepeni rastu i dostižu do približno 3750 °C u Mostaru, dok u periodu vegetacije, na istoj stanici, iznose oko 2880°C.
Srednje godišnje temperaturne sume iznad 10°C kreću se od 1380 °C u Krajini do 1520°C na sjeveroistoku zemlje (Gradačac). U vegetacionom periodu ove temperaturne sume kreću se u rasponu od 1260°C (Sanski Most) do oko 1390 °C u Gradačcu.
U centralnim dijelovima zemlje, srednje godišnje temperaturne sume se kreću od oko 1070°C u dolini Vrbasa (Bugojno) do 1390°C u Zenici. Na nadmorskim visinama preko 1000 m, ta suma maksimalno dostiže 800 °C.
Tokom vegetacije,vrijednosti ovih temperaturnih suma kreću se u rasponu od oko 1000°C u Bugojnu do 1280°C u Zenici.
Na jugu zemlje sume temperatura iznad 10°C imaju vrijednosti od oko 1920°C do 2290°C, u vegetaciji od 1670°do 1980°C (Mostar).