Potrebe biljaka za toplotom –temperaturne sume

Toplota je jedan od najvažnijih faktora spoljnje sredine od koje zavisi porast i tempo razvića biljaka tokom vegetacionog perioda. Životni procesi u biljkama, kao što su fotosinteza, disimilacija, transpiracija, apsorpcija hranjivih materija itd odvijaju se samo u temperaturnim granicama koju određuju četiri kardinalne tačke: apsolutni minimum, apsolutni maksimum, biološki minimum i najpovoljnija temperatura ili optimum. (Penzar i Penzar, 2000.).

Minimalne i maksimalne temperature zraka su kritične tačke razvića biljke. Apsolutni minimum je ona temperatura pri kojoj se životni proces prekida usljed nedostatka toplote. Procesi fotosinteze i disimilacije se najbrže odvijaju pri optimalnim temperaturama, a apsolutni maksimum je gornja granica temperature pri kojoj zbog viška toplote dolazi do uginuća biljke. Vrijednosti ovih pragova svojstveni su svakoj biljnoj vrsti i fenološkoj fazi biljke.

Najniža srednja dnevna temperatura pri kojoj biljka ulazi u određenu fazu razvoja naziva se biološki minimum. On je različit za pojedine biljne vrste, npr. za nicanje strnih žita iznosi oko 5°C, kukuruza 10°C, itd. Sve temperature više od biološkog minimuma za određenu razvojnu fazu nazivaju se aktivne temperature. Pod efektivnom temperaturom podrazumijeva se razlika između aktivne temperature i biološkog minimuma.

U poljoprivredi se umjesto količine toplote neophodne za razvoj biljaka koriste sume aktivnih temperatura u vegetacionom periodu ili stepeni dani (degree days). One predstavljaju kumulativnu sumu srednjih dnevnih temperatura zraka u vegetacijskom periodu određene kulture, od početka rasta do sazrijevanja.

Sume aktivnih temperatura zraka iznad 10,0 °C koriste se u agrometeorologiji kao osnovni termički pokazatelj rejonizacije određenog poljoprivrednog područja (Petrović, 1997.), kao i određivanja visinske termičke granice za njenu rentabilnu proizvodnju (Otorepec, 1991.).

Poznavanjem srednjih vrijednosti temperaturnih suma, za odredene temperaturne pragove, i određene biljke moguće je predvidjeti datume nastupanja pojedinih faza razvoja svake biljke i mogućnost sazrijevanja određenih sorti.

Zbog praktične primjene temperaturnih suma u poljoprivredi, za potrebe klimatološkog Atlasa, izvršena je obrada i analiza prostorne distribucije temperaturnih suma za temperaturne pragove 5,°C i 10°C za referentni period 1961.-1990, na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Za proračun temperaturnih suma koristili smo formulu:

$$TS=\sum(S-P), \mbox{ za S>P }$$

$$S=\frac{t_{max}+t_{min}}{2}$$

  • S = srednja temperature zraka
  • tmax= dnevna maksimalna temperature zraka
  • tmin = dnevna minimalna temperature zraka
  • P = temperaturni prag (5°C i 10 °C)
  • ∑= suma od prvog do posljednjeg dana u odabranom mjesecu

Prostorna raspodjela akumuliranih temperaturnih suma pokazuje da se na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine prosječne godišnje temperaturne sume iznad 5,0°C kreću od 2157°C do 3752 °C; u planinskom području od 530°C do 1760°C. (Tabela u prilogu)

U nizijskom dijelu zemlje, idući od zapada prema istoku, prosječne godišnje temperaturne sume iznad 5°C iznose od oko 2560°C u Sanskom Mostu do 2700 °C u Gradačcu. Tokom vegetacionog perioda sume temperatura iznad 5°C se nalaze u rasponu od 2140°C u Krajini do 2270°C na sjeveroistoku zemlje.

U centralnim planinsko-kotlinskim dijelovima zemlje, prosječne godišnje temperaturne sume iznad 5°C iznose od oko 2160°C (Bugojno) do približno 2550°C (Zenica), u vegetacionom periodu od 1850°C (Bugojno) do 2160°C (Zenica).

Sa porastom nadmorske visine i, u zavisnosti od geomorfoloških karakteristika terena, godišnja vrijednost temperaturnih suma iznad 5°C opada i iznosi od oko 530 °C (Bjelašnica) do 1760°C (Ivan-sedlo), u vegetacijskoj sezoni od oko 500°C na Bjelašnici do približno 1550°C na Ivan-sedlu.

Prema jugu, prosječne temperaturne sume iznad 5 stepeni rastu i dostižu do približno 3752 °C u Mostaru, dok u periodu vegetacije, na istoj stanici, iznose oko 2880°C.

Sa porastom temperaturnog praga, vrijednosti prosječnih temperaturnih suma se smanjuju. Na području Federacije Bosne i Hercegovine prosječne godišnje temperaturne sume iznad 10°C se kreću od približno 970°C do oko 2280°C.

Na prostoru Krajine iznose oko 1380 °C, dok se na krajnjem sjeveroistoku zemlje (Gradačac) akumulira prosječno godišnje do 1520°C. U vegetacionom periodu ove temperaturne sume kreću se u rasponu od 1260°C (Sanski Most) do oko 1390 °C u Gradačcu.

U centralnim dijelovima zemlje srednje godišnje temperaturne sume se kreću od oko 1070°C u dolini Vrbasa (Bugojno) do 1390°C u Zenici. Na nadmorskim visinama preko 1000 m, ta suma maksimalno dostiže 800 °C.

Tokom vegetacije, vrijednosti ovih temperaturnih suma kreću se u rasponu od oko 1000°C u Bugojnu do 1280°C u Zenici.

Na jugu zemlje sume temperatura iznad 10°C imaju vrijednosti od oko 1920°C do 2290°C, u vegetaciji od 1670°do 1980°C (Mostar).